Stres: negativac ili saveznik?

studentsk@psiha

Tekst: prof. psih. Ivana Mrgan

kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Centar za osobni razvoj Apsiha

E-mail: [email protected]

Dolaze rokovi i mnogima je to razdoblje pojačane zaboravljivosti, baš kad im je to najmanje potrebno, faza u kojima ih ukućani izbjegavaju jer postanu otresiti i vrijeme kad imaju najbolju liniju u godini, zahvaljujući padu apetita uzrokovana ispitnim rokovima. Ove, ali i mnoge druge pojave, prepoznajemo kao znakove stresa. Intenzitet stresne reakcije uvelike će porasti u slučaju da neki događaj tumačimo kao nepovoljan za nas i/ili nemamo osjećaj da se možemo nositi sa zahtjevima. Ukratko, stres će biti intenzivniji ako procjenjujemo da nemamo volje niti koncentracije za učenje te kako je gradivo neprobavljivo. Kako pretvoriti stres u saveznika?

1. Promjena situacije – napravite plan polaganja ispita, prođite scenarije, od najboljega do najgorega. To daje prigodu da si bolje organizirate vrijeme i definirate prioritete. Možete izmijeniti iskustva s kolegama koji su već polagali određeni ispit. Ako vam se teško disciplinirati, pronađite partnera za učenje i provjeru znanja. Samotestiranje u uvjetima što sličnijim ispitnoj situaciji smanjuje tjeskobu i jedna je od najučinkovitijih strategija.

2. Promjena načina razmišljanja o situaciji – procjena da je situacija beznadna, a mi bespomoćni, potencira stres. Pokušajte kroz dnevne aktivnosti i učenje obratiti pozornost na svaku od njih na poseban način – namjerno, svjesno, u sadašnjem trenutku. Kad učite samo učite, kad se odmarate, samo se odmarajte. Dodatno, možete pronaći ohrabrujuće rečenice koji pomažu u nošenju sa stresom. Neki od korisnih mentalnih trikova – odaberite pozitivno tumačenje dvosmislenih situacija, koristite humor i/ili paradoks, stavljajte situaciju u širi kontekst, usmjerite se na ono što možete, a ne na prepreke i sl.

3. Odmaknite se (privremeno) od situacije – određene relaksacijske tehnike mogu pomoći da ublažite fokus na negativno i date si prostora za učinkovite daljnje korake. Tako možete periodički raditi vježbe disanja, baviti se tjelovježbom, otići u prirodu tijekom stanke, pripaziti na uravnoteženu prehranu i organizaciju dana.