Bitka lijevih i desnih zasjenila bitku za znanje

KURIKULARNA REFORMA Nacionalni projekt, a ne projekt koji se povezuje s pojedinačnim osobama, idejama ili strankama

‘Učenje nije formalno pitanje, o njemu se mora promišljati kompleksno, na temelju sadržaja’, rekla je Kolar-Billege s Učiteljskog fakulteta

Tekst:  Božica Kopić, Ivor Kruljac

Evidentno je da školski sustav i program ne funkcioniraju i ne idu u korak ni s vremenom, pa niti s djecom. Kada se zbog politike zaustavljaju inicijative za promjenu tog sustava, to me užasava i ljuti, naročito kada postane vrlo jasno da je to bitka između lijevih i desnih, a ne bitka svih za kvalitetno znanje. Sramotno je to gledati. Tim je riječima aktualna događanja s kurikularnom reformom komentirao Fabijan Komljenović, student Muzičke akademije. Ukratko je dodao i da, ako će cijela reforma biti u dosadašnjem tonu, onda je bolje da je i ne bude.

Obrazovanje i/ili politika

Govoreći o Kurikularnoj reformi, gotovo je nemoguće izbjeći brojna politički-ideološka previranja, optužbe i prozivanja, kako bivših tako i aktualnih odgovornih osoba za njenu provedbu. U prvi su plan došla osobna prepucavanja, a stranačka politika se ne prestaje miješati u obrazovni sustav. Zahtjevi protivnika dosadašnjeg Vladina smjera u provođenju reforme donekle su zadovoljeni smjenom sada već bivšeg ministra Barišića i dolaskom nove osobe na čelo obrazovnog sustava, Blaženke Divjak.

Iako je ona odmah izjavila kako će se zauzimati za depolitizaciju obrazovanja, iz GOOD inicijative, koja je organizirala prosvjed, pitaju se hoće li uopće doći do željenih promjena u odgojno-obrazovnoj reformi, te hoće li se ponoviti netransparentne procedure i tako stvorena tijela koja su cjelovitu kurikularnu reformu stavila u službu jedne ideologije.

Oko 20.000 građana prosvjedovalo je pod sloganom “Čekajući tramvaj zvan obrazovna reforma” u šest hrvatskih gradova, prozivajući bivšeg ministra i njegovo vodstvo zbog brojnih nepravilnosti u vođenju reforme, od netransparentnih izbora do stranačke pripadnosti članova izabrane Ekspertne radne skupine. Iako se primarno govorilo o potrebi depolitizacije reforme, Neven Budak, bivši predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, rekao je da ipak politika mora upravljati procesom obrazovne reforme jer je ona za to i odgovorna.

“No radi se o tome je li politika koja se provodi reformom stranačka ili je politika zastupanja nacionalnih interesa konsenzusa”, rekao je Budak. Složila se s tim i profesorica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu Martina Kolar Billege koja je rekla da pitanje reforme trebaju rješavati stručnjaci iz pojedinih područja znanosti, bez obzira na to koja je i kakva je vlast. “Interdisciplinarni tim treba raspravljati o sadržaju poučavanja i na temelju konsenzusa odrediti čemu je u odgojno-obrazovnom sustavu mjesto, a čemu nije”, komentirala je Kolar Billege.

Važnost sadržaja poučavanja

Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović za HRT je rekla da reforma školstva treba biti nacionalni projekt, a ne se povezivati s pojedinačnim imenima. Mnogi su nezadovoljni građani odlučili ne šutjeti i izaći na ulice, javno prosvjedujući zbog nastale situacije.

“Razočarana sam jer se sve provodi ideološki i netransparentno, a trebalo bi biti javno. Čak i da nas se skupi više, narod ne može ništa promijeniti dok se ovi gore drže svojih fotelja”, komentirala je jedna prosvjednica i dodala da u svemu vidi samo odugovlačenje, a ne promjenu. Djeca i mladi kao glavni motiv reforme ostali su, kako se čini, skupina koju nitko ništa ne pita.

Ingrid Grgurić, studentica Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, rekla je da su ona i njezini kolege, kao budući djelatnici u školskom sustavu, svjesni potrebe za promjenom nakon što se vrate s prakse koju imaju svake godine u školama.

“Nas se već sad na našem studiju potiče na drukčiji tip nastave nego što smo je sami iskusili u djetinjstvu. Slušamo kolegije koji nas pripremaju na to da moramo biti svjesni da su generacije koje dolaze zahtjevnije i da se i mi sami moramo više truditi”, kazala je Ingrid. Često se govori o promjenama u obrazovanju i njenoj modernizaciji, ali važno je odrediti sadržaj poučavanja, govori Kolar-Billege, te definirati ciljeve i ishode kako se ne bi pojavljivale rupe u znanju. Sam izbor sadržaja treba prepustiti stručnjacima i učiteljima koji su za to kompetentni.

Nije formalno pitanje

“Učenje nije formalno pitanje, o učenju se mora promišljati kompleksno jer je to proces u kojem stječemo znanja, vještine, razvijamo mišljenja i stavove, i to na temelju sadržaja”, istaknula je Kolar-Billege. Dodala je i kako se sadržaj ne može poučavati jednako jer ne uče svi učenici jednako. Nekima će prikladniji način učenja biti istraživački način, neki će lakše učiti sami, neki u paru, a neki uz pomoć vizualnih i auditivnih medija.

U novoj ministrici Blaženki Divjak mnogi vide osobu s dovoljno kompetencija za provođenje obrazovane reforme. Konkretne mjere poduzela je u prvom svom tjednu, kojim je zabranila daljnja zapošljavanja na Sveučilištu u Zagrebu zbog prekoračenih koeficijenata. Neven Vrček, dekan Fakulteta organizacije i informatike na kojem je Divjak aktivna profesorica, kaže kako je ona sposobna za jednu ministarsku dužnost i provođenje kurikularne reforme.

“Mislim da zaslužuje široku podršku jer uistinu ima energije, volje i znanja da reforma uspije. Ako ne uspije, cijelo naše društvo bit će na gubitku”, izjavio je Vrček.