‘Donald Trump odriče se imperija u korist republike’

SAD Najutjecajnija svjetska sila izabrala kontroverznog predsjednika

Trumpova stajališta o ‘nemiješanju’ i ‘izolacionizmu’ mogla bi značiti drastičan zaokret u američkim tendencijama, možda čak i kakvu globalnu geopolitičku promjenu

Tekst: Hanan Nanić, Mihael Gelo

Jedna od najkontroverznijih predsjedničkih kampanja u SAD-u dobila je, prema mnogim mišljenjima, neočekivani epilog. Donald Trump pobijedio je Hillary Clinton, što je uz prvotni šok na svjetskim burzama uzrokovalo i prosvjede velikog dijela građanstva, dodatno podcrtavajući sve dublje podjele u američkom društvu. Svjetski mediji ne prestaju se baviti Trumpom i analizom svakog njegova poteza i svake izjave, a kao glavne karakteristike nadolaze- ćeg razdoblja navode veliku “neizvjesnost”.

UBLAŽAVANJE STAVOVA

Naime, za razliku od prijašnjih predsjednika SAD-a, Trump nije dugo u politici. Unatoč populistič- kim izjavama tijekom kampanje, koje su realno služile kao oruđe za pridobivanje birača, Trumpovi stavovi o važnim svjetskim pitanjima (iako postojeći) nisu posve potkrijepljeni. Na području vanjske politike SAD-a, čiji je utjecaj već desetljećima sveprisutan u svijetu, Trumpova stajališta o “nemiješanju” i “izolacionizmu” mogla bi značiti drastičan zaokret u američkim tendencijama, možda čak i kakvu globalnu geopolitičku promjenu.

“Unatoč svemu izgovorenom tijekom predizborne kampanje, Trump već sad ublažava svoje kategoričke stavove o unutarnjopolitičkim pitanjima, pa je tako izgledna određena prilagodba i u vanjskoj politici”, ističe Petar Popović, docent na Fakultetu političkih znanosti.

Ono što se od Trumpa može očekivati jest zagovaranje preraspodjele posla i odgovornosti, pa tako Amerika više ne može voditi tuđe ratove i biti rastrgana na svjetskim frontovima.

Popović zaključuje da se “Trump odriče imperija u korist republike”.

Takav smjer politike vodi i do smanjenog angažmana NATO-a u Europi, čime bi se već postojeće težnje za osnivanjem EU-ove vojske u bliskoj budućnosti mogle ostvariti. Popović smatra da će na vojnom planu tada EU ući u neki novi oblik savezništva s SAD-om. No SAD će se usredotočiti na za njih važna zbivanja na Tihom oceanu, a EU na probleme svog susjedstva.

KRAJ INTERVENCIONIZMU?

Ovakav način promišljanja uvelike se kosi s onime što bi donijela “vladavina” Hillary Clinton, smatra Zlatko Dizdarević, bosanskohercegovački diplomat i novinar.

Tvrdi da je Hillary Clinton trebala biti novi jaki “operativac” koncepta brutalnog kapitalizma, korporativizma i globalnih interesa kojim je politika SAD-a “okupirala” svijet”.

Dakako, Trumpov “izolacionizam” podrazumijeva smanjenje intervencionizma u regijama gdje SAD nema isključive koristi, ali to ne zna- či da SAD neće i dalje biti prisutan akter u geopolitičkim zbivanjima. Uz to, SAD je uoči predsjedničke tranzicije izravno uvučen u mnoga krizna žarišta diljem svijeta, te je na novoizabranom Trumpu da na ozbiljan način pristupi rješavanju ovih problema.

OKVIR

Traženje zajedničkih interesa s Rusijom

S obzirom na to da rješenje sirijske i bliskoistočne, ali i ukrajinske krize uvelike ovisi o potezima Rusije, jedan od važnih čimbenika vanjske politike SAD-a upravo je stav prema njoj. U ovom pogledu se novi američki predsjednik uvelike razlikuje od Baracka Obame i establishmenta, čiji su se odnosi s Rusijom pogoršavali od dolaska Putina na vlast. Trump je tijekom kampanje eksplicitno davao do znanja da simpatizira Putina i želi dobre odnose s Moskvom, odnosno da želi bolje odnose i suradnju s Rusijom u borbi protiv terorizma. Dizdarević, koji smatra da s Rusijom treba naći zajedničke interese, ističe da Trump, za razliku od Clinton i establishmenta, shvaća kraj monopolarnosti i bipolarnosti, te da postoje i druge nezaobilazne sile (Kina, Iran, Indija i države Latinske Amerike).

Popović buduće američko-ruske odnose vidi kao “završetak omalovažavanja i podcjenjivanja s pozicija univerzalnih ljudskih prava i drugih liberalnih učenja, s kojom je SAD sebi uzeo za pravo da bude svjetski poslanik u uređivanju dobrog života drugih naroda”.

OKVIR

Pod upitnik dolazi i status NATO-a

Trumpov bi izbor za predsjednika SAD-a, uz Brexit, mogao ojačati poziciju desnih radikalnih stranaka u Europi. Slična retorika onoj Trumpovoj prisutna je u posljednje vrijeme u EU, s osjetnim porastom podrške radikalnijim desnim opcijama. Već u prvim danima nakon izbora, zabilježeni su verbalni i fizički napadi prema manjinama u Americi, za što je djelomično zasigurno zaslužna i Trumpova predizborna retorika i govor mržnje, koje doduše već sad demantira i ublažava.

Govoreći o još jednom izazovu za Trumpovu politiku, postavlja se i pitanje američko-europskih odnosa, pa tako i NATO-a.

Dizdarević ističe kako je “novoizabrani predsjednik pod golemim pritiskom ambicija i onih koji jačaju NATO kao mehanizam, a koji je na granici prelaska u destabilizirajući umjesto stabilizirajućeg faktora u svijetu”.

Dizdarević zaključuje da je Trump dosta jasno dao do znanja da takvu ambiciju neće podupirati, ali i kako se ona ne uklapa ni u najavljene odnose s Rusijom ni u koncept relaksiranja aambicija spram “uređivanja” planeta po ekskluzivno vlastitom modelu.

OKVIR

Moguće iscrtavanje nove geopolitičke karte Bliskog istoka Govoreći o svjetskim kriznim žarištima, najprije se postavlja pitanje Bliskog istoka. Popović tvrdi da Trumpov plan za ovu regiju ima niz problema: tako novoizabrani predsjednik ne vjeruje američkom savezniku, Sirijskoj oslobodilačkoj vojsci, koju je osumnjičio za terorizam, a isto tako ne vjeruje ni Saudijskoj Arabiji, također američkom savezniku. Popović dodaje i treći problem, a to je odnos s Izraelom, čiji lobiji, tvrdi, već desetljećima formuliraju vanjsku politiku SAD-a prema regiji Bliskog istoka. Smatra kako će taj odnos ući u fazu preispitivanja jer Izraelu od osamdesetih godina prošlog stoljeća odgovara nered u regiji.

U vezi s Izraelom, Trump je u kampanji obećavao prebacivanje ambasade u Jeruzalem, što bi značilo podršku izraelskoj stvari u kontekstu Palestine, no te stavove već sad ublažava. Ako smirivanje Bliskog istoka bude geostrateški cilj, Dizdarević smatra da će to morati uključiti i središnju temu – Palestinu. Popović tvrdi da, ako se Trump uspije osloboditi tereta hladnoratovskih savezništava, i ocrta novu geopolitičku kartu Bliskog istoka na temelju pragmatičnog interesa za SAD, to će uistinu biti povijesni uspjeh.