Dva indeksa, bezbroj obveza i nula sati za predah od fakultetskih briga

PARALELNO STUDIRANJE Želje i obveze koje nerijetko nije lako uskladiti

‘Najveća mana paralelnog studiranja jest da se ničemu ne možeš potpuno posvetiti’

Tekst: Željka Škreblin

I ako nekome može zvučati poput noćne more, neki studenti studiraju paralelno na dva fakulteta. Premda je to često naporno i zahtijeva mnogo truda i učenja, Filip Zadro sretan je što ima prigodu studirati ono što voli, sociologiju i komparativnu književnost te filmsku i TV režiju.

“Kad sam upisao drugi fakultet, sve se promijenilo. Sad imam dva indeksa, dva studomata, ali i dvostruko više obveza te učenja. Raspored na Akademiji dramskih umjetnosti mi je fiksan, ali na Filozofskom fakultetu imam samo izborne kolegije, pa kombiniram rasporede”, kaže Filip i dodaje kako mu je srećom samo jedan raspored fiksan jer bi mu inače nastao kaos.

Ne može svatko paralelno studirati. Kako bi student mogao upisati drugi fakultet, mora na prvom zadovoljiti neke uvjete. Tako primjerice na prvom studiju mora osvojiti 50 ECTS bodova te imati prosjek viši od 4,0. Nakon što zadovolji te uvjete, prijavljuje smjer na internetskoj stranici Postani student. Ako na državnoj maturi nije pisao izborni predmet koji mu je potreban za upis na drugi studij, mora ponovno pristupiti državnoj maturi te položiti taj predmet. Istodobno je na svojem fakultetu potrebno uzeti prijepis ocjena te predati molbu za upis na onaj fakultet koji se želi upisati.

“Sve je zapravo isto kao i kad prvi put upisuješ fakultet, osim što sad moraš na prijavi napisati da već studiraš”, govori Filip.

Drugi fakultet se ne mora nužno plaćati. Naime, ako je osoba na prvom fakultetu u deset posto najboljih studenata, upis na drugi fakultet, odnosno paralelni studij, je besplatan. Benedikta Brblić, studentica Filozofskog fakulteta, na četvrtoj je godini komparativne književnosti i pedagogije odlučila upisati kroatistiku i španjolski jezik. Ništa nije morala plaćati zbog svojih izvrsnih ocjena na prvom fakultetu. Prve dvije godine bile su joj najteže zbog obveznih predavanja, ali profesorima nikad nije htjela reći da studira paralelno.

No to je bilo teško jer “najveći problem paralelnog studiranja jest da se ničemu ne možeš potpuno posvetiti. Zadaće se pišu u zadnji tren, knjige se ne čitaju detaljno, a ispiti se ne spremaju za odličnu ocjenu nego za prolaz”, govori Benedikta.