Kad čari stranog sveučilišta zamijene prazni džepovi

ERASMUS Ne događa se često, ali ponekad razmjena krene po zlu

Preniske stipendije, problemi sa smještajem, borbe s administracijom, pa čak i gubitak akademske godine moguće su neželjene posljedice studentske razmjene

Tekst: Hana Ivković

Kad je Ana pošla u dalek i egzotičan Japan na razmjenu studenata, nije joj bilo na kraj pameti da će zaglaviti u jednoj od najskupljih zemalja bez imalo novca – sve samo zato jer kartice njezine banke u toj zemlji ne rade. No to je bio samo početak njezinih muka.

“Kada sam riješila taj problem, uslijedio je drugi. Dignula sam 10.000 jena (oko 650 kuna) na bankomatu i kada sam pogledala račun vidjela sam da su mi skinuli funte s računa, a jeni su ostali netaknuti”, rekla je Ana, te nadodaje “funte su pretvorili u kune, kune u eure, eure natrag u kune i onda te kune u jene”.

“Naplatili su mi dvije konverzije, uzeli 15 kuna i 3 posto iznosa. U toj konverziji sam ja u vjetar bacila oko 150 kuna!”, izbezumljeno govori Ana.

GODINA ZA DEPRESIJU

Njezina je priča jedna od rijetkih s lošim iskustvima tijekom razmjene. Većina takvih putovanja prođe glatko i s mnogo zabave, te se studenti veselo vraćaju puni pozitivnih iskustava. No svaka priča ima dvije strane i ne završe sva putovanja sretno. Ani su muke u Japanu prouzročile financijske brige jednako kao i studentici Klari. Ona je sa svojom kolegicom išla u Španjolsku u sklopu Erasmusa, ali su se obje morale vratiti ranije kući jer jednostavno nisu mogle preživjeti sa samo 410 eura stipendije u toj skupoj zemlji.

“Dečko koji nam je pomagao nije mogao vjerovati da smo dobile tako malu stipendiju za, kako je sam rekao, ‘jedan od skupljih gradova u Španjolskoj’. Istina, u ugovoru piše da stipendija ne pokriva sve troškove života, ali 410 eura na mjesec je premalo za grad kao što je Pamplona”, tvrdi Klara.

Osim problema s novcem djevojke su imale problema i s pronalaskom smještaja, koji je bio ili preskup, ili u jako lošim uvjetima.

“Uputili su nas na studentske domove, ali studentski domovi mjesečno stoje kao cijela naša mjesečna stipendija, ili čak dvostruko”, prepričava Klara i dodaje kako su tada shvatile da, ako ostanu još u hostelu, neće više uopće imati novca za povratak i pa su odlučile kupiti karte za natrag.

Osim financijskih i smještajnih, još su veći problemi kad po povratku student ili studentica ne uspiju dobiti priznanje predmeta koje su u inozemstvu položili. Josipa je imala upravo takvu situaciju, zbog koje je izgubila čak dvije akademske godine. Nakon što je položila odabrani kolegij na stranom sveučilištu, nisu joj priznali ispit te ga je morala ponovno odslušati i položiti, izgubivši time zadnju godinu preddiplomskog studija.

“Naravno, kroz suze sam pokušala objasniti da to znači da gubim godinu jer neću moći završiti preddiplomski studij i upisati diplomski, na što sam dobila odgovor da to nije tako crno i da tu godinu iskoristim za rad na sebi, možda naučim novi jezik”, prepričava Josipa, koja je “praznu godinu na kraju iskoristila za izvlačenje iz depresije”.

FINANCIJSKE POTPORE

Kako komentiraju probleme studenata sa stipendijama i smještajem u sklopu projekta Erasmus, upitali smo Snježanu Matek Sačer iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

“Važno je istaknuti da je riječ o sufinanciranju mobilnosti te je financijska potpora samo dio pogodnosti koje studenti ostvaruju sudjelovanjem u programu. Iznosi mjesečne financijske potpore za studente iz Hrvatske viši su od europskog prosjeka, a ovise o odredištu”, kaže Matek Sačer.

Objašnjava i da su Europska komisija i Erasmus Student Network (ESN) osmislili projekt HousErasmus+.

“Tijekom provedbe projekata mobilnosti očekuje se i od visokih učilišta primatelja i pošiljatelja da pruže potporu studentima prilikom traženja smještaja”, ističe Matek Sačer.

Studentska putovanja gotovo su uvijek predivna iskustva, ali se vrlo lako mogu pretvoriti u prizor iz noćne more. Stoga je potreban oprez i dobra prethodna priprema za ugodno i dobro iskustvo.