Mijenjamo li stvaran život za onaj ‘privlačniji’ na internetu?

VIRTUALNI SVIJET Sve više mladih postaje ovisno o novim tehnologijama

‘Nove tehnologije mladi prihvaćaju s lakoćom jer najčešće život čine jednostavnijim’, kaže sociologinja Ira Alaburić

 Tekst: Milan Dalmacija

 Kupnja, plaćanje računa ili parkiranja, komuniciranje, informiranje i zabava danas su dostupni putem raznih spravica ili računala. Platforme koje omogućuju mnoštvo novih mogućnosti dovode do toga da postajemo okru- ženi virtualnim svijetom. No jesmo li i ovisni o njemu? Sociologinja Ira Alaburić smatra da se mladi polako prepuštaju ovisnosti.

PRIVLAČNOST MREŽE

“Nove tehnologije mladi prihvaćaju s lakoćom jer najčešće život čine jednostavnijim”, kaže Alaburić i dodaje da se starije generacije pokušavaju uklopiti u novi životni ritam. No mladi su najčešće žrtve virtualnog svijeta. Josip Runac je iskusio privlačnost novih tehnologija. Opsesija su mu igrice.

“Navukao sam se prvi put kad sam dobio PlayStation. Tad sam se počeo ‘ufuravati’ u igrice dok nisam dobio prvo računalo. I onda je bio gaming do kraja“, priznaje Josip i kaže da je znao provesti i po 24 sata pred monitorom.

Problem počinje još od u ranoj mladosti, a širi se s adolescencijom, upozoravaju stručnjaci. Razlozi su takva ponašanja najčešće sociološki.

PREVENCIJA U OBITELJI

“Introvertne osobe više teže socijalnoj izolaciji nego izlaganju frustracijama nalaženja svog mjesta u realnom okruženju. To znatno osiromašuje njihovu kvalitetu života radi čega s vremenom postaju depresivni i tjeskobni, te odlaze u virtualni svijet kako bi izbjegli suočavanje sa životom u kojem im ništa ne ide kako bi željeli”, ističe psihijatar Slavko Sakoman.

Takvim ponašanjem, tvrde liječnici, iscrpljuje se obitelj, ali i kvare prijateljstva. Najbolja je prevencija roditeljska briga i aktivno okruženje, što je dug i naporan proces. No veći je problem ako potpora izostane. Takvo ponašanje može biti dugotrajno, što utječe na uspjeh u školi, na poslu ili pri donošenju životno važnih odluka. Nakon toga to postaje ovisnost jer osoba psihički i tjelesno propada, te više ne može kontrolirati svoje porive. Stručnjaci s Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar upozoravaju na štetne posljedice koje u kasnijoj fazi mogu dovesti do nekih bolesti.

“Fizički simptomi su bol i oticanje ruku i zglobova, suhe oči i zamagljen vid, bol u vratu i leđima, glavobolja, smetnje spavanja, te znatan gubitak ili dobitak težine”, ističu.

SAMOKONTROLA

Ovisnost se ipak može izbjeći. Osim prevencije, važna je i samokontrola. Josip je na vrijeme shvatio kamo ga stalno igranje na računalu može odvesti. “Shvatio sam da nije vrijedno stalno igrati i da postoje mnogo bolje i važnije stvari u životu”, priznaje. Iako se nova tehnologija često pokazuje korisnom i učinkovitom, ističu stručnjaci, valja biti na oprezu jer nas može odvesti prema ovisnosti jednakoj onima o drogi ili alkoholu.

Istraživanja pokazuju zabrinjavajući trend

Objavljeno je južnokorejsko istraživanje po kojem svaki student provede 23 sata tjedno pred monitorom igrajući igre. Procjenjuje se da 1,2 milijuna djece u dobi između šest i 19 godina treba savjetovanje, a njih 210.000 i liječenje, ističu iz Zavoda, te napominju da je to tek mali dio stvarnih ovisnika. U Hrvatskoj nije bilo sustavnog istraživanja ove ovisnosti, no planira ga provesti Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.