NAKON IZBORA Mladi su skeptični prema većini stranačkih programa

PROJEKT ŽENE NA TRŽIŠTU RADA – PROCJENA UTJECAJA RODA

‘Djeci ne želimo dati neizvjesnost, nego sigurnu budućnost’

Tekst: Tina Ozmec-Ban

[email protected]

Nakon što smo prvi put u povijesti suvremene hrvatske države svjedočili prijevremenim parlamentarnim izborima, vlada koja će tek doći na vlast suočit će se s vrlo teškim zadacima. Jedan od gorućih problema odlazak je mladih intelektualaca i stručnjaka izvan države u potrazi za poslom. Odlazak mladih ističe i sve veću prosječnu starost hrvatskih građana koja, prema posljednjem mjerenju, iznosi oko 42 godine. S obzirom na to da ili starimo ili odlazimo, nije začudilo kada su se brojne stranke tijekom predizbornih kampanja usmjerile upravo na taj problem.

Govorilo se tako o punoj plaći svih 12 mjeseci tijekom rodiljnog, mjerama usklađivanja profesionalnog i obiteljskog života, jednokratnim naknadama, usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta i mnogim drugim idealnim mjerama koje bi Hrvatsku trebale pretvoriti u “zemlju iz snova”.

POTREBNA JE DOZA KRITIČNOSTI

“Iz dvadesetpetogodišnjeg iskustva demokratskih izbora u Hrvatskoj, mjere navedene u programima političkih stranaka treba čitati s dozom kritičnosti”, rekao je Marko Kovačić iz GOOD inicijative.

“Dosad su gotovo sve političke stranke u Hrvatskoj koje su ikad sudjelovale u kreiranju vlasti pokazale kako su predizborni programi više pamfleti nego policy dokumenti”, nadodao je.

No nisu samo stručnjaci skeptični prema navedenim mjerama.

“Generalno ne mislim da će se mjere poduzeti, a ponajviše ona o usklađivanju obrazovanja s tržištem”, rekla je Lucija, studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u Zagrebu.

Upravo tu mjeru, kao ključnu za ostanak mladih u državi, predlaže HDZ koji ponovno, nakon nepunih godinu dana, slaže vladu.

“HDZ zaboravlja da je riječ o kompleksnoj tematici koja uključuje koordiniranje cijele obrazovne vertikale, brojnih organizacija civilnog društva (prije svega strukovnih udruga) te privatnih poduzeća”, kaže Kovačević i dodaje kako se bez jasnih dogovora između određenih sektora ne može postići ništa vezano uz taj gorući problem.

Tu je i pitanje djece. Mladi nisu financijski sposobni uzdržavati ni sebe, kamoli još i dijete i nikakve jednokratne isplate od tisuću eura neće pokriti troškove brige o djetetu.

“Obitelj možeš uvijek zasnovati, samo što smo mi više osviješteni – djeci ne želimo dati neizvjesnost nego sigurnu budućnost”, kaže Ivan, tehničar za elektrostrojarstvo. Umjesto da se pritišće mlade, smatra on, razne udruge i institucije trebale bi pritiskati da se donese zakon o zabrani otpuštanja tijekom rodiljnog dopusta, što je u posljednje vrijeme tako- đer postao problem, naročito u privatnim tvrtkama. “Da imamo siguran i stalan posao s prosječnom plaćom mislim da bi se mladi sigurno odvažili imati djecu i ne bi odlazili”, slaže se Lucija. Ostale mjere pronatalitetne politike poput smanjenja cijena vrtića, pune plaće svih 12 mjeseci rodiljnog te dječji doplatak hvalevrijedne su mjere, ali većina se njih odnosi isključivo na zaposlene roditelje koji su u situaciji u Hrvatskoj više iznimka nego pravilo.

NE VJERUJU POLITIČARIMA

Sve češće istraživanja pokazuju kako mladi sve manje vjeruju političarima. “Mladi jednostavno ne vjeruju da će ikad biti prioritet”, kaže Kovačić i dodaje kako hrvatski političari nisu naviknuti da budu politički odgovorni nego misle da je dovoljno davati dobra obećanja. Mladi nisu spremni izdvojiti čak ni malo vremena kako bi otišli na izbore i dali svoj glas nekome, a još su manje spremni proučiti programe.

“Dok god političari obećavaju brda i dolina ne uzimajući u obzir realnost te ne ispunjavaju obećanja iz predizbornih kampanja, dok god korupcija bude inherentno obilježje političkog sustava te dok god strateški način razmišljanja ne prevladava u političkom mišljenju – imat ćemo niske razine političkog povjerenja”, rekao je Kovačić.

Mladi nisu financijski sposobni uzdržavati ni sebe, kamoli još i dijete, i nikakve jednokratne isplate od tisuću eura neće pokriti troškove brige o djetetu

Tekst je nastao u sklopu projekta Žene na tržištu rada – procjena utjecaja roda, koji provodi udruga B.a.B.e. u partnerstvu s Fakultetom političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, udrugama Legalina i VIMIO te Gradom Zagrebom. Projekt sufinancira Europska unija. Sadržaj ovog materijala isključiva je odgovornost udruge B.a.B.e. i projektnih partnera i ne odražava nužno gledišta Europske unije