Predani stranci ili u lovu na radno mjesto?

STRANAČKA MLADEŽ Približno 11 posto mladih dobne skupine od 15 do 30 godina u Hrvatskoj članovi su političkih stranaka

Paradoksalno, istraživanja pokazuju da samo pet posto mladih vjeruje političkim strankama. S obzirom na broj mladih članova, podaci sugeriraju kako ni dio mladih članova političkih stranaka ne vjeruje strankama. Je li onda razlog učlanjivanja oportunizam?

Tekst: Nikola Novak

Javna je služba kruna karijere i mladim ljudima najvrednija ambicija. Politika je i dalje najveća i najčasnija pustolovina – napisao je početkom 20. stoljeća poznati škotski pisac, novinar i političar John Buchan.

U hrvatskom političkom sustavu registrirano je oko 130 parlamentarnih i izvanparlamentarnih stranaka. Istražili smo kako stranke regrutiraju mlade u svoje redove, kakvu ulogu mladi imaju unutar stranke te s kojim motivima pristupaju. Ulaze li mladi u Hrvatskoj u politiku iz ideala ili u strankama vide prigodu za osobni probitak?

KARIJERIZAM

“U svim zemljama stranačke mladeži su, u pravilu, sadržajno radikalnije od starijih članova, ali i njeguju snažniju otvorenost slobodnoj debati. Međutim, kod mnogih članova stranačkih mladeži u našoj zemlji, može se primijetiti poprilična sklonost rigidnom organiziranju, kao i stavljanje većeg naglaska na karijerističke nego na javnopolitičke motive djelovanja”, pojasnio je dr. sc. Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti. Dodaje kako pomladak hrvatskih stranaka ima različite stupnjeve organizacijske vezanosti uz matičnu stranku. Ono što im je svima zajedničko jest niska razina poznavanja stavova i vrijednosti koje bi njihova stranka prema programu trebala zastupati. Mišljenje dr. sc. Raosa potkrepljuju rezultati istraživanja koja provodi Institut za društvena istraživanja u Zagrebu. Oni pokazuju da je danas približno 11 posto mladih dobne skupine od 15 do 30 godina u nekoj političkoj stranki. Paradoksalno, samo pet posto mladih vjeruje političkim strankama. Dakle, ovi podaci sugeriraju kako ni dio mladih članova političkih stranaka ne vjeruje strankama.

„Razlozi za takve trendove mogu biti mnogi, a instrumentalna korist koju mladi vide u učlanjivanju svakako je jedna od opcija. Premda iz rezultata nije moguće sigurno tvrditi da postoji povezanost između učlanjivanja mladih u političke stranke i političkog oportunizma, cjelokupan društveno-politički kontekst, ali i druge istraživane varijable, upućuju da bi to moglo biti jedno od objašnjenja“, objašnjava Marko Kovačić, član Grupe za istraživanje mladih na Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu. Pitali smo mlade u hrvatskim strankama za mišljenje. Predsjednik Foruma mladih SDP-a Nenad Livun smatra kako mlade danas premalo zanimaju politika i događaji u društvu koji izravno utječu na njihov život.

ZNANJE I STRUČNOST

„Siguran sam da se određen broj mladih učlanjuje u političke stranke zato što misle da će im članstvo u stranci pomoći u karijeri, ali smatram da ih je manje nego onih koji su se politički angažirali iz uvjerenja“, ističe Livun.

„Kriteriji za dolazak na određene odgovorne dužnosti prije svega moraju biti kompetentnost i stručnost, i dok god to ne budu jedini kriteriji, bojim se da u našem društvu teško može biti mjesta za daljnji napredak“, napominje predsjednik Foruma mladih SDP-a.

Predsjednik Mladeži HDZ-a Josip Bilaver potenciranje priče o tome da mladi ulaze u političke stranke isključivo zbog partikularnih interesa smatra neutemeljenom i dodaje „da se time umanjuje vrijednost svih onih pojedinaca koji požrtvovno volontiraju i uz redovno školovanje sudjeluju u određenim stranačkim aktivnostima, počevši od rada u internim glasilima, na internetskim stranicama ili u kampanjama stječu iskustvo i tako postaju konkurentniji na tržištu rada“. Bilaver upozorava da se ne zaboravi važnost parlamentarne demokracije.

ILI ODLAZAK IZ DRŽAVE ILI ULAZAK U POLITIKU

„Unatoč svojim nedostacima, parlamentarna demokracija je i dalje najpravedniji, najuređeniji politič- ki sustav koji omogućava najtransparentnije funkcioniranje društva. Demokracija je skup procedura, a uz funkcioniranje vladavine prava i trodiobe vlasti sigurno je da će svaki pojedinac koji svoj rad temelji na znanju, iskustvu, poštenju i domoljublju moći nešto promijeniti“, kaže. Marin Medved, predsjednik mladeži HDSSB-a, smatra kako njegova stranka i nema neku posebnu strategiju za regrutiranje mladih.

„Činjenica je da nam se mladi samoinicijativno konstantno javljaju putem e-poruka ili naših službenih stranica na Facebooku s raznim idejama, prijedlozima, voljom za učlanjenje i aktivizmom“, jasno objašnjava Medved i dodaje kako njegova, iako regionalna stranka, ima čak 6500 mladih članova koji su aktivno uključeni u svakodnevni politički rad stranke.

Matej Orešković, predsjednik Organizacije mladih HSS-a, ističe kakose u njegovu stranku ulazi na temelju pozivnice, protive se masovnom članstvu, a motivi ulaska nisu odre- đeni vlastitim probitkom jer stranka koja nije trenutačno na vlasti može malo toga učiniti kako bi pojedincu pomogla u karijeri.

„Danas, nažalost, dio mladih ulazi u politiku radi potrage za poslom, i to je činjenica koju moramo prihvatiti. Situacija u državi je sve gora i dio mlađih osoba vidi dva puta – ili odlazak iz države ili ulazak u politiku“, kaže Orešković. Političko odrastanje, navodi Orešković, načelo je koje osigurava regrutaciju novih članova, a aktivizmom u stranci mladi mogu dosta toga promijeniti.

Stranački pomladak najaktivniji je na društvenim mrežama i među skupinama mladih, među kojima se već u startu osjećaju sigurno, odnosno na već ‘utabanu terenu’, dok pokazuje zazor od izvanjskog komuniciranja s medijima bez traženja eksplicitnih uputa od nadređenih jer se boje ‘iskakanja’ od zacrtana plana javnog komuniciranja koji neformalno, ali prilično jasno, postavljaju stranačke središnjice“, kaže Raos.

’NEMA STRATEGIJE ZA MLADE’ Kovačić se bavi trendom borbe među mladima za radno mjesto u državi u kojoj je politizacija javnih dužnosti još više pravilo nego iznimka.

„Logično je očekivati da će se dio mladih odlučiti za strategiju dolaska do posla kroz članstvo u političkim strankama“, nedvosmisleno tvrdi Kovačić. Dodaje kako ne treba zanemariti i onaj dio mladih koji uistinu žele promijeniti društveno-političke okolnosti, a političke stranke vide kao alat za to.

„Političke stranke nemaju neku jasnu strategiju privlačenja mladih nego ih više koriste kao marketinški trik da bi pokazale osviještenost i dobile nekoliko političkih bodova. Ne obra- ćaju se mladima nego cjelokupnom biračkom tijelu, a ako neki od mladih padnu na isprazne floskule – odlično po stranke“, zaključuje.

 ‘Stranački pomladak najaktivniji je na društvenim mrežama i među skupinama mladih, među kojima se već u startu osjeća sigurno, odnosno na već ‘utabanom terenu’, dok pokazuje zazor od izvanjskog komuniciranja s medijima’, kaže dr. sc. Višeslav Raos