‘Štrebanje’ odlazi u zaborav

REFORMA ŠKOLSTVA Global istražuje što učenicima i profesorima donosi budućnost

Osim brojčanoga, primjenjivat će se i opisno, ali i hibridno ocjenjivanje, a znanje će se provjeravati i unificiranim testovima

Tekst: Dina Ćevid

Preopširan nastavni kurikul opterećen brojnim nepotrebnim i zastarjelim informacijama koje se uče napamet, nedosljednost unutar pojedinog predmeta i nepovezanost među predmetima, koji je uz to neprilagođen razumnoj dobi djece, interesu, njihovu iskustvu i stvarnim životnim potrebama, samo su neki od problema s kojima se u koštac uhvatila sedmeročlana ekspertna radna skupina za provođenje cjelovite reforme kurikula za predškolsko, osnovnoškolsko i srednjoškolsko obrazovanje. Njima će se na jesen pridružiti tristotinjak stručnjaka iz škola, visokih učilišta, privatnog sektora i državne uprave.

PROBLEM INFLACIJE ODLIKAŠA

Naglasak ove reforme nije na promjeni programa i izbacivanju dijela gradiva nego na konceptualnoj promjeni načina usvajanja znanja s više kritičkog i logičkog razmišljanja, učenja preko projektne nastave i odmicanje od pukog činjeničnog znanja i same reprodukcije. Razvijanje kompetencija, vještina, stavova, inicijativa i poduzetničkog duha u školaraca primarno su važni.

Problem inflacije odlikaša radi potrebe upisa u srednju školu ili na fakultet, neobjektivna zaključivanja ocjena aritmetičkom sredinom bez pravog obrazloženja učenicima i slanja povratne informacije roditeljima te ukidanje ocjena na polugodištu zbog čega su učenici izgubili osjećaj o prelasku određene dionice puta, ekspertni tim i šezdeset djelatnika posebne jedinice osnovane u veljači za stručnu i administrativnu potporu reformi kurikula, riješit će novim načinom ocjenjivanja i uvođenjem češćeg izvještavanja roditelja.

Osim brojčanoga, primjenjivat će se i opisno, ali i takozvano hibridno ocjenjivanje, kojim će nastavnici osim vlastitim, znanje provjeravati unificiranim testovima koje će izrađivati Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.

Nastavnicima će se omogućiti veća autonomija u izboru sadržaja, metoda i tehnika poučavanja, što bi značilo da sretan kraj ove reforme najviše ovisi o njima, njihovim sposobnostima, osposobljavanju i motiviranosti.

Krajnji je cilj prelazak na devetogodišnju osnovnu školu u koju će kretati djeca koja su napunila šest godina do rujna tekuće godine, a uloga devetog razreda bit će eventualna nadogradnja osnovnih znanja i mogućnost izbora novih predmeta. Sad se kao logičko nameće pitanje neće li djeca – budući da novi udžbenici neće biti napisani kad se kurikul počne primjenjivati, a velika većina nastavnika drži se sadržaja – zapravo učiti više, ali ne i smislenije.

DIGITALNI MATERIJAL

Najveća promjena u srednjim školama bit će izbornost. Osim temeljnih predmeta (hrvatskog jezika, matematike, stranog jezika) u gimnazijama će se većim brojem izbornih predmeta učenici moći specijalizirati za područje svojeg interesa. Strukovne škole bile bi podvrgnule okrupnjavanju, što znači da bi se srodni smjerovi ujedinili u jedan novi, koji će učenike svojom fleksibilnošću približiti svijetu rada. Ove promjene u razgovoru nam je potvrdila i Suzana Hitrec, ravnateljica Upravne škole u Zagrebu, predsjednica Udruge hrvatskih srednjoš- kolskih ravnatelja i jedna od članica radne skupine. S obzirom na to da su tek počeli s radom, nije nam mogla dati konkretne odgovore na pitanja o broju mogućih izbornih predmeta, ali je istaknula da nijedan učenik neće ostati zakinut za upisivanje željenog predmeta jer neće postojati ograničavajuće kvote. Nadalje je istaknula da će uz sadašnje udžbenike biti prisutan i digitalni materijal kako profesori ne bi ovisili samo o planu i programu predviđenim udžbenikom, pa se neće žuriti s izdavanjem novih.

“Ne zna se ni koje će generacije 2017./2018. godine obuhvatiti eksperimentalna primjena kurikula, ali odluka o tome i nije zadatak ekspertne skupine”, navodi Hitrec. Za kraj se osvrnula na nastavnike, kao najvažniju i najproblematičniju kariku ove reforme, koji će imati stručno usavršavanje kako bi što prije i jednostavnije počeli prakticirati konstruktivističke paradigme poučavanja, a podršku će im pružati pedagozi i psiholozi njihovih škola.

Da je ova reforma upravo ono što naše društvo treba, slažu se i roditelji i djeca koje smo upitali, ali i ovaj put ostaje neriješeno ključno pitanje jedinstvenog učeničkog standarda i standarda škola u kojem će svako dijete u svim dijelovima Hrvatske imati iste uvjete rada jer kako tražiti informatičku pismenost u svim predmetima i digitalizaciju učenja, ako im nije osigurana potrebna oprema?