‘Stručno osposobljavanje donosi rezultate i ne treba ga ukidati’

RAZGOVOR O tržištu rada i zapošljavanju mladih razgovarali smo s Kristinom Fleischer iz HZZ-a

‘Stjecanje radnog iskustva još tijekom školovanja uvijek je pozitivno jer se ne stječe samo iskustvo vezano uz profesiju nego se stječu i određene radne i socijalne vještine’

Tekst: Kristina Balun

Zapošljavanje mladih i odljev mozgova kamen je spoticanja svih vlada dosad pa će tako ta problematika biti i velik test za novu vladu. O problemima zapošljavanja mladih i aktivnih politika zapošljavanja koje se njih tiču razgovarali smo s Kristinom Fleischer, višom stručnom savjetnicom Odjela za posredovanje pri zapošljavanju Središnjeg ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje te članicom savjeta za provedbu programa Garancije za mlade.

• Stručno osposobljavanje mjera je koja je mnogim mladima postala prvi dodir s tržištem rada. Neki njome nisu zadovoljni, a neki je objeručke prihvaćaju. Kakvi su dosadašnji rezultati ove mjere? Je li ona učinkovita?

Za sada mjera pokazuje samo pozitivne rezultate, ispunjava svrhu kojoj je namijenjena, a to je stjecanje prvog radnog iskustva u zanimanju za koji se osoba školovala. Ovom mjerom, osim što osoba stječe radno iskustvo, ona postaje konkurentna na tržištu rada. O njenoj učinkovitosti govore i brojevi – do kraja 2015. u sustav stručnog osposobljavanja bilo je uključeno 32.494 mladih, a početkom rujna ove godine taj broj iznosi 26.535 mladih. Pozitivan učinak dokazuje i Vanjska evaluacija mjera koja je provedena prošle godine.

• Ipak, od lipnja za ovu mjeru nije bilo novca, pa su se mnogi pitali znači li to stavljanje stručnog osposobljavanja na led…

Takve mjere donose rezultate i ne bi se trebale obustavljati budući da predstavljaju podršku pri zapošljavanju i stjecanju prvog radnog iskustva mladih osoba.

• Kako HZZ pomaže osobama koje su završile fakultet i kreću u potragu za poslom?

Da bi se nezaposlene osobe mogle uputiti na odgovarajuće radno mjesto, prikupljaju se informacije o znanjima, vještinama, radnom iskustvu, interesima, te se pruža pomoć i u definiranju radnog potencijala i zanimanja u kojima nezaposlena osoba ima najveće izglede za zapošljavanje. Sve se to i pismeno utvrđuje u profesionalnom planu zapošljavanja, bez obzira na to je li nekoga uključio u obrazovanje Zavod te je stekao stručnu osposobljenost ili prekvalifikaciju, ili se sam obrazovao i potom prijavio u evidenciju nezaposlenih osoba.

• Mnogi studenti nakon fakulteta i ne znaju koji bi im trebali biti prvi koraci na tržištu rada. Trebaju li odmah s diplomom ‘dotrčati’ u HZZ?

Prijava u evidenciju HZZ-a nije obvezna, osobe se nakon završenog obrazovanja na Zavod za zapošljavanje mogu prijaviti kad se odluče za aktivno i sustavno traženje posla. Tada moraju otići u Područni ured HZZ-a prema mjestu prebivališta i sa sobom jedino moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu, svjedodžbu o završenoj školi ili diplomu, original ili ovjerenu kopiju, te podatak o OIB-u.

• Smatrate li da bi skupljanje radnog iskustva još tijekom studija pomoglo u rješavanju pitanja velike nezaposlenosti mladih?

Potkraj listopada 2016. u HZZ-u je bilo 15.641 prijavljena osoba sa zavr- šenim prvim stupnjem fakulteta, struč- nim studijem i višom školom ili fakultetom, akademijom, magisterijem ili doktoratom. Od tog broja 4257 prijavilo se u evidenciju po prestanku radnog odnosa, dok su se 6934 osobe prijavile nakon završenog redovnog obrazovanja. Podaci upućuju na to da je više mladih u evidenciju prijavljeno po završetku obrazovanja nego po prestanku radnog odnosa. Također, podaci pokazuju da su mlade visokoobrazovane osobe prijavljene u evidenciju nezaposlenih uglavnom bez formalnog radnog iskustva. Stjecanje radnog iskustva tijekom školovanja uvijek je pozitivno jer se ne stječe samo iskustvo vezano uz profesiju nego se stječu i određene radne i socijalne vještine.

• Postoje li radionice traženja posla ili je sav taj proces u rukama savjetnika koji individualno pomažu korisnicima pronaći posao?

Naravno da postoje radionice. One su namijenjene pružanju profesionalne pomoći pojedincima i grupama pojedinaca u svakodnevnim životnim situacijama, zbog gubitka posla ili nemogućnosti pronalaženja zaposlenja, u kojima se, bilo zbog pritisaka iz okoline ili vlastitih problema, otežano snalaze. Na radionicama se definiraju problemi s kojima se pojedinci susreću te se analiziraju različiti mogući načini njihova rješavanja. Tako razvijamo vještine upravljanja karijerom koje podrazumijevaju stjecanje znanja i vještina potrebnih za povećanje zapošljivosti i unapređenje profesionalnog razvoja, odnosno razvoja karijere. Zavod trenutačno provodi radionice za samoprocjenu osobnih potencijala, zatim kako tražiti posao i kako se predstaviti poslodavcu. Područni uredi organiziraju i mnoge druge radionice, ovisno o potrebama nezaposlenih osoba.

• Kakva je situacija s doškolovanjem za osobe koje su završile fakultet?

S obzirom na to da se programi obrazovanja provode za potrebe tržišta rada, a najveći nerazmjer između ponude i potražnje ipak je na razini srednjoškolskog obrazovanja, najmanje programa za usavršavanje usmjereno je osobama sa završenim fakultetom.

• Uvriježeno je mišljenje da su STEM područja najtraženija. Je li to stvarno tako?

Hrvatski zavod za zapošljavanje prikazuje podatke o slobodnim radnim mjestima prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti iz 2007. godine i prema navedenoj Klasifikaciji nema djelatnosti koja bi obuhvatila sva područja STEM-a stoga nije moguće zaključiti da je stvarno tako. Međutim, prema mojim informacijama, najbrže se zapo- šljavaju osobe koje su završile studije tehničkog i informatičkog usmjerenja.

• Koja su trenutačno najtraženija područja na tržištu rada, a kojih struka ima najviše na Zavodu?

Prema posljednjim podacima, najviše nezaposlenih na razini visoke struč- ne spreme, magistra ili doktora bilo je među ekonomistima, pravnicima, novinarima, profesorima hrvatskog jezika, profesorima tjelesne i zdravstvene kulture te agronomima. Poslodavci su, s druge strane, najviše potreba iskazali za diplomiranim ekonomistima, pravnicima, doktorima medicine i diplomiranim građevinskim inženjerima.

• Činjenica je da u zemlji imamo veliku neusklađenost upisnih kvota s tržištem rada. Radi li se išta s tim u vezi?

Hrvatski zavod za zapošljavanje na godišnjoj razini izrađuje Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja, koje imaju kvalitativni karakter – preporučuje se povećanje ili smanjenje broja upisanih i stipendiranih učenika i studenata u pojedinim programima obrazovanja, ali se ono ne određuje brojčano. Preporuke su izra- đene na razini regionalnih i lokalnih tržišta rada s ciljem smanjenja neuskla- đenosti između ponude rada i potražnje za radom. S obzirom na to da su sveu- čilišta autonomna, samostalno donose odluku o upisnim kvotama za pojedine programe, stoga mi na upisne kvote nemamo nikakva utjecaja.

• Smatrate li da je tržište rada nepravedno? Primjerice, neke poslove znaju nerijetko raditi nekvalificirane osobe, na primjer u novinarstvu, dok kvalificirani stručnjaci “sjede” na burzi”. Nije li to svojevrsna pljuska ljudima koji su godine dali u učenje i usavršavanje za jednu profesiju?

HZZ djeluje nepristrano prilikom posredovanja između poslodavaca i nezaposlenih osoba iz evidencije Zavoda, i to na temelju poslodavčevih iskazanih potreba. Poslodavci prema vlastitim potrebama određuju uvjete i kvalifikacije koje potencijalni posloprimci moraju zadovoljavati te na to Zavod nema utjecaja. Također, poslodavci su samostalni i neovisni o Zavodu prilikom selekcijskog postupka koji provode za odabir kandidata.

• Koliko su visokoobrazovani mladi, na primjer, liječnici, spremni napustiti svoj grad kako bi radili u gradu gdje se javila potreba za tom profesijom?

U dobrom postotku jesu. Kad već navodite primjer liječnika, prema našim statistikama od ukupno zaposlene 603 osobe iz evidencije HZZ-a u zanimanju doktori/doktorice medicine tijekom 2015., njih 146 zaposleno je izvan mjesta prebivališta. U prvih deset mjeseci 2016. u istom je zanimanju zaposleno ukupno 330 osoba, od kojih je 82 zaposleno izvan mjesta prebivališta.

• Za kraj, imate li podatke koliko je mladih u potrazi za poslom otišlo iz Hrvatske?

HZZ raspolaže podacima za osobe koje su se odjavile iz evidencije radi zapošljavanja ili stručnog osposobljavanja u inozemstvu, odnosno državama EU/EEZ. U prvih deset mjeseci 2016. iz evidencije je odjavljena 1241 mlada osoba radi zapošljavanja u inozemstvu. Najviše je osoba sa završenom srednjom stručnom spremom, njih 920. Tijekom 2015. iz evidencije je odjavljeno 1417 mladih osoba radi zapošljavanja u inozemstvu, također većinom sa srednjom stručnom spremom.

OKVIR

Mladi radije traže posao nego da ga sami stvore

• Potičete li mlade ljude na samozapošljavanje?

Posebnu smo pozornost posvetili poduzetništvu i samozapošljavanju. Potporu za samozapošljavanje mogu koristiti sve nezaposlene osobe prijavljene u evidenciju Zavoda, bez obzira na radni staž, zanimanje i kvalifikaciju, a imaju razrađenu poslovnu ideju te se uključe u savjetovanje za samozapošljavanje u mjerodavnom područnom uredu. Potrebno je jedino izraditi Poslovni plan i uz zahtjev za dodjelu potpore dostaviti razrađen troškovnik po kojem će se pratiti namjenski utrošak dodijeljenih sredstva. Za buduću samozaposlenu osobu najvažniji je upravo taj kvalitetno izrađen poslovni plan jer on realno upućuje na isplativost planiranog “biznisa – posla”, upozorava na potencijalne rizike te ih pokušava svesti na minimum. Ipak, mladi se nešto rjeđe od ostalih dobnih skupina odlučuju za samozapošljavanje.

• Koje su najčešće zamke u koje upadaju samozaposlene osobe?

Kad jednom samozaposlena osoba krene u analizu tržišta i ispita sve moguće faktore koji mogu utjecati na razvitak poslovne ideje, bit ćete sigurni da ste na pravom putu. Naime, mnoge poslovne ideje samom budućem poduzetniku početniku izgledaju dobro na prvi pogled te bude osjećaj da imaju potencijala, ali tek kad se dobro raspišu i razrade u poslovnom planu može doći do konačnih rezultata. Najveća pogreška je na tržište plasirati samu ideju, a da prethodno niste istražili ni nju niti sve faktore koji bi na nju mogli utjecati.