Zagrebačka ‘Silicijska dolina’ od jeseni krcata
Categories: Croatian, Education and training, Photo, TextTehnološki park Velesajam postao još jedna oaza za startup tvrtke
Poduzetnici početnici koji su tvrtku osnovali u posljednje dvije godine imaju pravo koristiti uredske prostore besplatno godinu dana
Tekst: Marija Edita Feldi
Naš tehnološki park mjesto je gdje se dobre ideje pretvaraju u poduzetničke priče, ističe Ivana Čuljak, voditeljica najvećeg takvog parka u Hrvatskoj. Ideja za širenje tog projekta, kaže Čuljak, došla je iz potrebe.
“Prvi tehnološki park bio je smješten u Voltinu i prostirao se na 1000 četvornih metara. Drugi je na Žitnjaku i ima istu kvadraturu, a treći i znatno veći otvorio se prije tri mjeseca na Velesajmu”, dodaje voditeljica. Na prve dvije lokacije svakodnevno djeluje 25 tvrtki. Na Velesajmu ih je oko 40. Trenutačno nisu popunili ni pola kapaciteta od 7300 četvornih metara na kojem se prostire novi zagrebački inkubator za poduzetnike. S druge su strane zaprimili nekoliko stotina prijava, a u jesen očekuju da će svi uredi biti u pogonu.
Studenti povlašteni
“Dodatno na ovim prostorima planiramo laboratorije, odnosno tehnološke centre. Tamo će tvrtke razvijati proizvode, prototipove, provodit će testiranja i slično. Moći će koristiti 3D printere, skenere. Jedan nam je prostor rezerviran za izradu elektroničkih komponenti. Drugi laboratorij koristit će se za Internet of things, a bit će opremljen sofisticiranijim računalima i softwerima“, objašnjava.
Za opremanje tih laboratorija u Tehnološkom parku na Velesajmu povukli su 16 milijuna kuna iz europskih sredstava.
U jedan od kapaciteta do kraja lipnja trebali bi useliti studente na šest prostora koji su u procesu predinkubacije.
“U pravilu se tu u posljednje vrijeme, u partnerstvu sa studentskim udrugama, najviše organiziraju razne edukacije, natjecanja i meetupi“, kaže Čuljak. Ostali poduzetnici početnici, koji su tvrtku osnovali u posljednje dvije godine, imaju pravo koristiti uredske prostore besplatno godinu dana. Jedan od projekta koji je u najranijoj fazi inkubacije u TPZ-u je Twibl, koji djeluje pod tvrtkom Flow and Form. Oni zasad prikupljaju sredstva za daljnji razvoj svoje društvene live video platforme.
“Za TPZ smo čuli putem medija i od znanaca. Sama ideja još nije jasno definirana, ali to je zato što građenje tima i ispitivanje tržišta stavljamo na prvo mjesto. Tu smo i zbog financijskih olakšica samog prostora”, rekao je direktor Marko Pavlović.
“Naglasak je na mladim i novonastalim tvrtkama. Ako su već krenuli u poduzetničke vode, cilj nam je dati im podršku za realizaciju ideja”, ističu iz Tehnološkog park u kojem je tijekom našeg posjeta bilo samo nekoliko ljudi.
Poticaj poduzetnicima
Veliki problem s kojim se studenti inovatori susreću nedostatak je novca. S ovim su se problemom susreli i osnivači tvrtke DECODE, koji su prije pet godina, bez kune u džepu, osnovali tvrtku.
“Mi smo u Tehnološkom parku bili od osnutka, 2012. godine do proljeća 2015. godine kada smo preselili u novi, veći ured“, objašnjava Dina Popović, izvršna marketing menadžerica iz DECODE-a, i ističe kako su im iz parka ostale samo lijepe uspomene. Kada su se uselili, osnivači su imali 25 godina, a danas je najmlađi član njihova tima web-programer koji će ove godine napuniti 26 godina.
“Neke od pozitivnijih situacija su bile networking i upoznavanje sličnih tvrtki s kojima smo dijelili uspone i padove, kao i to da nam je osoblje Tehnološkog parka kontinuirano davalo podršku korisnim savjetima i informacijama”, kaže Popović. Svim mladim poduzetnicima preporučuje dolazak u park “jer je to ‘vjetar u leđa’ koji je upravo ono što takvim mladim tvrtkama treba u početku”.
Naglasak je na mladim tvrtkama. Ako su već krenuli u poduzetničke vode, cilj nam je dati im podršku za realizaciju ideja, rekli su iz Tehnološkog parka
Parkovi su budućnost
U Tehnološkom parku, kaže Davorin Štetner, predsjednik mreže poslovnih anđela CRANE, trenutačno su oni startupi koji već imaju gotov proizvod – poput pametnog novčanika Bagizzma Wiseward. Prema njegovu mišljenju, oni su budućnost i morat će se još vise razvijati. “Da je Ivan Mrvoš na projektu pametnih klupa ranije imao pristup nekom tehnološkom parku u kojem bi imao opremu, instrumente i alat, to bi ubrzalo razvoj njegove inovacije”, ističe Štetner. S Tehnološkim parkom na Velesajmu CRANE je napravio prvi korak sredinom lipnja kada se tamo održala prva startup srijeda.